Fraktali1/4/2015
0 Comments
Fraktal je geometrijski lik koji se može razložiti na manje delove tako da je svaki od njih, makar približno, umanjena kopija celine. Kaže se da je takav lik sam sebi sličan. Termin je izveo Benoa Mandelbrot 1975. godine i potiče od latinske reči fractus što znači slomljen. Pored toga što su izlomljeni, za fraktale je karakteristično da se isti oblik stalno ponavlja. Ako se neki deo fraktala uveća izgledaće kao celi fraktal.
Fraktal često ima sledeće osobine:
Fraktali su svuda oko nas. Ne samo u obliku i izgledu stvari koje nas okružuju, već i u samoj srži raznih fenomena, u funkcijama koje opisuju jednostavnije i kompleksnije sisteme i procese. Veoma važnu primenu našli su u teoriji haosa. Naravno, umetnost ih takođe iskorišćava do krajnjih granica , na primer u izradi fantastičnih slika fraktala, najčešće kompjuterski generisanih. Posebnu primenu fraktali su pronašli u kinematografiji u izradi specijalnih efekata.
Prirodni oblici koji aproksimiraju fraktale do izvesne granice su oblaci, planinski
0 Comments
Fraktal je geometrijski lik koji se može razložiti na manje delove tako da je svaki od njih, makar približno, umanjena kopija celine. Kaže se da je takav lik sam sebi sličan. Termin je izveo Benoa Mandelbrot 1975. godine i potiče od latinske reči fractus što znači slomljen. Pored toga što su izlomljeni, za fraktale je karakteristično da se isti oblik stalno ponavlja. Ako se neki deo fraktala uveća izgledaće kao celi fraktal.
Fraktal često ima sledeće osobine:
- finu strukturu na proizvoljno malom uvećanju;
- previše je nepravilan da bi mogao biti opisan tradicionalnim euklidskim jezikom;
- sam je sebi sličan;
- Hauzdorfovu dimenziju koja je veća od njegove topološke dimenzije;
- jednostavnu i rekurzivnu definiciju.
Fraktali su svuda oko nas. Ne samo u obliku i izgledu stvari koje nas okružuju, već i u samoj srži raznih fenomena, u funkcijama koje opisuju jednostavnije i kompleksnije sisteme i procese. Veoma važnu primenu našli su u teoriji haosa. Naravno, umetnost ih takođe iskorišćava do krajnjih granica , na primer u izradi fantastičnih slika fraktala, najčešće kompjuterski generisanih. Posebnu primenu fraktali su pronašli u kinematografiji u izradi specijalnih efekata.
Prirodni oblici koji aproksimiraju fraktale do izvesne granice su oblaci, planinski
0 Comments